HR IT
MAPA SITEA | Velicina fonta Velicina fonta
These pages use Flash technology. This message pop-up means that Flash Player is not installed on your computer. Get Adobe Flash Player for free at Adobe.com.
O RovinjuO RovinjuInformacije za građaneGospodarstvoGradska administracijaE-uslugeManifestacijeKontakt

Gospodarstvo / Kako započeti poduzetničku djelatnost

Kako započeti poduzetničku djelatnost

PDF Kako započeti poduzetničku aktivnost (pdf, 615KB)

Mogućnosti ulaska u posao

Mogućnosti ulaska u posao su različite: ima li svoju poslovnu ideju, poduzetnik može otvoriti vlastitu tvrtku, kupovina postojeću tvrtku, te sklopiti posebne vrste ugovora: franšizu ili licencu.

a. OTVARANJE VLASTITE TVRTKE
 
Kupovina postojeće tvrtke
Poduzetnicima na raspolaganju stoji i mogućnost kupovine već uhodanog poslovanja. Većina poduzetnika prodaju oglašava putem dnevnih novina i različitih vrsta oglasnika. Prije kupovine bilo koje tvrtke poželjno je raspitati se o poslovanju tvrtke, a posebice o dugovanjima (FINA, banke, kupci, konkurencija).

Franšiza
Franšiza je oblik poslovne suradnje, u kojemu davatelj franšize (obično tvrtka koja ima uhodano poslovanje) putem franšiznog ugovora ustupa pravo primatelju franšize (obično tvrtka koja tek kreće s poslovanjem ili su joj investicijska sredstva i mogućnosti ulaganja vrlo ograničena) korištenja znanja i načina rada davatelja franšize. Više o ovom obliku započinjanja posla na stranicama Centra za franšizu (www.fransiza.hr ) koji djeluje pri osječkom Centru za poduzetništvo.

Licenca
Licenca je ugovor kojim se licencijskom partneru daje neko posebno pravo (proizvodnja nekog proizvoda, uporaba imena, korištenje tehnološkog procesa, distribucija nekog specifičnog proizvoda), uz određenu naknadu. S obzirom na to da postoje različite licence, prije konačne odluke bilo bi dobro potražiti savjet od stručnih osoba. S ciljem poticanja primjene i širenja znanja o intelektualnom vlasništvu pomoću licencnih ugovora u Zagrebu je osnovana Udruga stručnjaka za licenciranje (www.usl-les.hr ) koja djeluje u sklopu međunarodnog udruženja stručnjaka za licenciranje Licensing Executives Society International (www.lesi.org).
 
Udruga stručnjaka za licenciranje
10000 Zagreb
Ilica 131  
tel./faks 01 37 56 550
e- mail jasenka.zaninovic@zg.tel.hr  

b. TIPOVI DRUŠTAVA

Saznajte koje su razlike između društva s ograničenom odgovornošću, dioničkog društva, komanditnog društva, javnog trgovačkog društva te gospodarskog interesnog udruženja

Društvo s ograničenom odgovornošću - d.o.o. je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojim sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Najčešći je oblik trgovačkog društva u Hrvatskoj.
Osnivači društva s ograničenom odgovornošću mogu biti domaće ili strane fizičke, odnosno pravne osobe. Najniži iznos temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću je 20.000,00 kuna. 50% temeljno uloga može se unijeti ulaganjem stvari i prava. Članovi ne odgovaraju za obveze društva.
Društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na temelju društvenog ugovora koji moraju potpisati svi osnivači, a sklapa se u obliku javnobilježničke isprave. Ako društvo osniva samo jedna osoba, društvo se osniva na temelju izjave o osnivanju koju u obliku javnobilježničkog akta daje osnivač društva. Svoju pravnu osobnost stječe danom upisa u Sudski registar.
Obvezatna tijela društva su uprava i skupština društva. Uprava društva može se sastojati od jednog ili više članova (direktora). Član uprave može biti i strani državljanin. Članove uprave imenuju i opozivaju članovi društva. Ovlasti uprave su vođenje poslova društva, zastupanje društva, uredno vođenje poslovnih knjiga društva, izrada financijskih izvješća te vođenje knjige poslovnih udjela društva.
Nadzorni odbor obvezatno je tijelo samo ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 300, ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost određeno posebnim zakonom, ili ako je temeljni kapital društva veći od 600.000 kuna i ima više od 50 članova, ili ako društvo jedinstveno vodi dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću koja moraju imati nadzorni odbor, ili ako je društvo komplementar u komanditnom društvu, a prosječni broj zaposlenih u društvu i komanditnom društvu zajedno je veći od 300. Nadzorni odbor mora imati najmanje tri člana, a ako ih ima više, njihov broj mora biti neparan. Član nadzornog odbora može biti i strani državljanin. Članove nadzornog odbora biraju članovi društva.
Skupština društva obvezatno je tijelo društva s ograničenom odgovornošću. Članovi društva na skupštini društva donose odluke za koje su nadležni prema Zakonu o trgovačkim društvima i odredbama društvenog ugovora.
Rad društva s ograničenom odgovornošću reguliran je Zakonom o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 118/03).

Dioničko društvo - d.d. -  Zakon o trgovačkim društvima definira dioničko društvo kao trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.
Dioničko društvo je pravna osoba koja pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar. Društvo odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom. Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.
Temeljni akt dioničkog društva je statut. Njime se uređuje unutarnji ustroj društva
Najniži iznos temeljnog kapitala za uspostavljanje dioničkog društva je kunska protuvrijednost od 200.000,00 kuna.
Dioničko društvo mora imati upravu i nadzorni odbor te mora održavati glavnu skupštinu društva. Statut društva mora odrediti broj članova uprave i nadzornog odbora. Uprava se sastoji od jednog ili više direktora (ukoliko ima više od jednog člana, jedan od njih mora se odrediti predsjednikom), koje imenuje nadzorni odbor na razdoblje od najviše pet godina. Članovi uprave mogu biti hrvatski ili strani državljani. Prava i obveze uprave uključuju vođenje društva, zastupanje, priprema odluka glavne skupštine, priprema ugovora, provođenje odluka glavne skupštine i izvješćivanje nadzornog odbora o pitanjima koja se odnose na upravljanje društvom.
Rad dioničkog društva reguliran je Zakonom o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 118/03).

Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva neograničeno i solidarno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor).
Članovi komanditnog društva mogu biti fizičke i pravne osobe, kako domaće, tako i strane. Komanditno je društvo pravna osoba koja pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar.
Komanditno društvo nema temeljnoga kapitala.
Društvo se osniva ugovorom o osnivanju (društveni ugovor) koji ne mora biti sastavljen u obliku javnobilježničke isprave. U njemu se moraju odrediti osobe koje u društvu imaju položaj komplementara odnosno komanditora.
Vođenje poslova društva i zastupanje društva povjereno je komplementarima.
Rad komanditnog društva reguliran je Zakonom o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 118/03).

Javno trgovačko društvo jest trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno i solidarno cijelom svojom imovinom.
Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu.

Javno trgovačko društvo nema temeljni kapital. Ako društvenim ugovorom nije drukčije ugovoreno, članovi moraju u društvo unijeti jednake uloge. Ulozi se mogu sastojati od novca, stvari, prava, rada i drugih usluga i dobara.

Vođenje društva povjereno je svim članovima društva. Društvenim ugovorom može se predvidjeti da je samo jedan, ili da su samo neki članovi društva ovlašteni voditi poslove društva. Svaki je član ovlašten zastupati društvo.
Rad komanditnog društva reguliran je Zakonom o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 118/03).

Gospodarsko interesno udruženje pravna je osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihovog poslovanja, ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit.
Udruženje se može osnovati bez kapitala, a prava članova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima. Članovi društva mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a u udruženje se mogu udružiti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima.
Gospodarsko udruženje se osniva sklapanjem ugovora o osnivanju udruženja koji mora biti sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.
Rad gospodarskog interesnog udruženja reguliran je Zakonom o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 118/03).

c. Subjekti malog gospodarstva

Definicija subjekata malog gospodarstva prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva  
Prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva:
Subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tržištu, te koji:
1) zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 radnika
2) u poslovanju su neovisni
3) ostvaruju ukupni godišnji promet do 60.000.000,00 kuna, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 30.000.000,00 kuna.
Neovisnost u poslovanju znači da druge fizičke ili pravne osobe, koje ne udovoljavaju postavljenim kriterijima , pojedinačno ili zajednički, nisu vlasnici više od 25% udjela u vlasništvu ili pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva.
Neovisnost u poslovanju postoji i ako je prekoračen udjel od 25%  u slučajevima:
- ako udio u vlasništvu ili pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva ima investicijski fond ili drugi institucionalni ulagatelji, pod uvjetom da nemaju kontrolu nad subjektom malog gospodarstva, bilo pojedinačno ili zajednički, ili
- ako raspored udjela u vlasništvu u subjektu malog gospodarstva nije moguće odrediti, te se na osnovi posebne pisane izjave subjekta malog gospodarstva može opravdano pretpostaviti da druge fizičke ili pravne osobe, koje ne udovoljavaju kriterijima, pojedinačno ili zajednički nisu vlasnici više od 25% udjela.
Prema veličini razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva:

  • Mikro subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika.
  • Mali subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe  koje:
    1) prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika,
    2) ostvaruju ukupni godišnji promet do 16.000.000,00 kuna, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 8.000.000,00 kuna.
  • Srednji subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe  čiji je godišnji prosječni broj radnika, ukupni godišnji promet ili zbroj bilance, odnosno dugotrajna imovina veća od ranije utvrđenih. 
     

d. OTVARANJE
U nastavku možete pročitati više informacija o tome kako otvoriti obrt, društvo s ograničenom odgovornošću i koje su njihove razlike, te kako otvoriti zadrugu.

Osnivanje obrta jednostavan je postupak, no ovisi o vrsti djelatnosti kojom se želite baviti. Ovdje ukratko možete dobiti informacije o tome koji je postupak za osnivanje obrta, koji su Vam dokumenti potrebni za to, koji su troškovi osnivanja i sl.
Kao i osnivanje trgovačkih društava  i osnivanje obrta se provodi u servisu HITRO.HR. (www.hitro.hr )
Detaljnije informacije o obrtima možete pronaći u priloženom dokumentu Obrti, na stranicama servisa HITRO.HR, odnosno servisa e-Obrt. (http://eobrt.mingorp.hr/index.php )

Također, razne informacije o osnivanju i radu obrta mogu se pronaći na stranicama Savjetodavne službe Hrvatske obrtničke komore.

Postupak osnivanja društva s ograničenom odgovornošću nešto je složeniji.  Sve potrebne informacije možete pronaći na stranicama www.hitro.hr

Postoje određene razlike u poslovanju obrta i trgovačkih društava. Najviše se razlikuju u postupku osnivanja, poreznom tretmanu, vođenju poslovnih knjiga i tretmanu poduzetničke plaće.
Otvaranje:
Otvaranje obrta i otvaranje društva s ograničenom odgovornošću uvelike se razlikuje. 
 
Za otvaranje obrta za određene djelatnosti potrebna odgovarajuća stručna sprema. Naime, postoje tri vrste obrta: slobodni, vezani i povlašteni. Za otvaranje slobodnog obrta nije uvjet zanimanje, školska sprema ni iskustvo. Za otvaranje vezanog obrta važan je uvjet stručna sprema, radno iskustvo ili majstorski ispit, dok je za otvaranje povlaštenog obrta potreban određeni stupanj i vrsta stručne spreme prema odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima. Dakle, ukoliko želite otvoriti vezani obrt morate imati odgovarajuću stručnu spremu ili majstorski ispit, ili zaposliti na tim poslovima osobu koja ima traženu spremu ili ispit.

Obrt se otvara prijavom u Državnoj upravi - Službi za gospodarstvo, te se upisuje u Obrtni registar.
Za razliku od obrta, otvaranje d.o.o.-a je kompliciranije i zahtjeva više dokumenata, vremena i novaca. Prednost d.o.o.-a je ta što uvjet za otvaranje d.o.o.-a nije stručna sprema, niti bilo kakvi ispiti osposobljenosti,  pa se za otvaranje d.o.o.-a često odlučuju osobe koje nemaju zadovoljavajuću stručnu spremu za otvaranje obrta.

Osim prijave na trgovačkom sudu, podatke o upisu u sudski registar potrebno je objaviti u Narodnim novinama i dnevnom tisku, potrebno je prijaviti osnivanje društva u Poreznoj upravi kako bi se dobio porezni broj, u mirovinskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju itd. pa je registraciju d.o.o.-a u većini slučajeva najbolje prepustiti odvjetničkom uredu.

POREZNI MODEL
Sva trgovačka društva, pa tako i d.o.o. obveznici su poreza na dobit. Porez na dobit obračunava se po stopi od 20% na poreznu osnovicu. Porezna osnovica je, najjednostavnije rečeno, razlika između prihoda i rashoda.
Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, no ukoliko to žele mogu postati i obveznici poreza na dobit.
Ukoliko obrtnici imaju godišnje primitke veće od 85.000 kn zakon određuje da moraju prijeći u sustav PDV-a.
Dok je u sustavu poreza na dohodak, obrtnik ima mogućnost paušalnog plaćanja poreza, dok je kod d.o.o.-a to nemoguće.


VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA
Trgovačka društva  (d.o.o.) obvezna su voditi knjige po načelu dvojnog knjigovodstva, a to uključuje vođenje slijedećih knjiga: Dnevnika, Glavne knjige i Pomoćne knjige (analitičke evidencije).
Za razliku od njih, obrti mogu voditi svoje knjige po načelu jednostavnog knjigovodstva, koje je mnogo jednostavnije i omogućava obrtnicima da samostalno vode knjige te pojednostavnjuje postupak. Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva vođenje Knjige primitaka i izdataka, Evidencije o tražbinama i obvezama (knjiga izdanih i primljenih računa) i Popisa dugotrajne imovine. Ukoliko obrtnik pređe u sustav PDV-a, obvezan je voditi knjige prema načelu dvojnog knjigovodstva.
Pritom se knjiženje poslovnih događaja u d.o.o.-u vrši prema načelu fakture (računa) – dakle kada je račun izdan, a u obrtima prema načelu blagajne – kada je računa naplaćen. To donosi posebnu pogodnost obrtnicima, jer se u njihove primitke računaju samo stvarno naplaćeni računi. Isto tako, tu je i nedostatak d.o.o.-a što PDV moraju uplatiti pri izdavanju računa, iako im račun nije uplaćen u roku.
PLAĆA OSNIVAČA (VLASNIKA)
Kod d.o.o., kao i svih ostalih trgovačkih društava, cijela bruto plaća osnivača tj. vlasnika priznaje se kao trošak. No, kod obrtnika samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje se priznaju kao troškovi.

Zadruga je pravna osoba koja se upisuje u sudski registar, a  uživa posebnu zaštitu države u obavljanju registrirane djelatnosti. Ovdje možete pronaći nešto više informacija o tome koji je postupak osnivanja zadruge.
Zadrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača.
Zadrugari ulažu u zadrugu članske uloge koji moraju biti jednaki, u novcu, stvarima ili pravima izraženim u kunskoj protuvrijednosti.
Prema Zakonu o zadrugama, zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski  i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti ili drugih interesa zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.
Zadruga se osniva ugovorom o osnivanju koji sadrži:
1. ime i prezime osnivača i njihove JMBG, odnosno tvrtku, sjedište pravne osobe,
2. tvrtku i sjedište zadruge,
3. djelatnost
4. visinu članskog uloga, izraženu u novcu, stvarima i pravima u kunskoj protuvrijednosti,
5. rok u kojem se u zadrugu moraju unijeti članski ulozi,
6. prava i obveze osnivača u obavljanju djelatnosti, upravljanju, udjelu u dobiti, odnosno udjelu u pokriću gubitaka, nastupanju u pravnom prometu, u odgovornosti i povratu uloga i drugih sredstava,
7. druge odredbe koje se odnose na osnivanje, poslovanje i prestanak zadruge.
Ugovor se sklapa u obliku javnobilježničke isprave.
Prijava za upis u sudski registar podnosi se nakon održavanja osnivačke skupštine na kojoj su donesena pravila zadruge, izabran upravitelj te imenovani članovi nadzornog odbora ako ga zadruga ima.

U sudski registar se upisuje:
1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja zadruge,
2. ukupni iznos članskih uloga,
3. dan sklapanja ugovora o osnivanju,
4. imena članova NO ako ga ima,
5. ime upravitelja,
6. ovlasti za zastupanje zadruge,
7. odgovornost zadrugara.
Zadruga je dužna Rješenje o upisu u sudski registar dostaviti Hrvatskom savezu zadruga u roku od 15 dana od dana upisa.
Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja interesa zadrugara, zadruga i zadružnih saveza osnovan je Hrvatski savez zadruga, (www.zadruge.hr ) koji predstavlja stručno-poslovnu organizaciju zadruga i zadružnih saveza.

e. POSLOVNI PLAN
Naknadno dostaviti.

f.  10  ZAPOVJEDI USPJEŠNOG PODUZETNIKA/PODUZETNICE

  • Teži postizanju dogovora, ne naređuj!
  • Postavi široke ciljeve, a zaposlenicima daj slobodu koja im je potrebna da bi         ih ostvarili!
  • Provjeri imaju li zaposlenici potrebne uvjete i potporu za uspješan rad!
  • Provedi više vremena sa zaposlenicima nego u uredu ili na sastancima!
  • Provedi dio vremena sa zaposlenicima i izvan posla!
  • Ne insistiraj na detaljima – prati napredak projekta!
  • Omogući zaposlenicima da stalno uče i napreduju!
  • Povećaj odgovornost ambicioznim zaposlenicima!
  • Nagradi zaposlene prema ostvarenim rezultatima!
  • Prije nego što nekog kazniš, otkrij razloge «neuspjeha»!

g.  7 POGREŠAKA KOJE MOGU UPROPASTITI PODUZETNIČKI PROJEKT - I    KAKO IH IZBJEĆI

1. Nepostojanje poslovnog plana
Ako se u poslovanju oslanjate samo na instinkt umjesto na poslovni plan, upast ćete u nevolje. Plan vam omogućava da se usredotočite na smjer u kojem je krenula vaša tvrtka i zašto… te koliko ste na tom putu uspješni.

2. Nepoznavanje tržišta
Promjene u željama vaših klijenata kao i proizvodi konkurenata mogu vas ostaviti na začelju kolone – osim ako doista upoznate svoje poslovne partnere i njihove sadašnje i buduće želje.

3. Raditi sve sam
Možda ste vi ključna osoba za sve, ali ne možete sve raditi sami. I umjereni početni uspjeh vas može preopteretiti ako ne zaposlite ljude i preraspodijelite dužnosti.

4. Zanemarivanje zaposlenika
Uspješno upravljanje i motiviranje zaposlenika jedan je od najvećih izazova. Veći broj zaposlenika znači i više ‘ljudskih’ problema. Ako ih se ne riješi, ti problemi mogu upropastiti produktivnost i smanjiti dobit.

5. Ostati bez novca
U zanosu otvaranja tvrtke, lako je previdjeti prazninu između prvog ostvarenog prometa i naplate. Često je taj interval predug i mnogim novim tvrtkama ponestane obrtnog kapitala. Proračun tijeka novca (cash flow) će vam pomoći na vrijeme predvidjeti uspone i padove i omogućiti upravljanje financijskim sredstvima.

6. Informatički kaos
Računala mogu biti vrlo korisna, ali ako ne znate kako se njima uspješno služiti, život vam se može pretvoriti u noćnu moru u kojoj ćete izgubiti mnogo vremena i novaca.

7. Zanemarivanje brojki
Kao poduzetniku osnovni cilj vam je ostvariti dobit! U svakom trenutku trebate znati u kakvoj ste situaciji, te imati precizan i učinkovit sustav praćenja i analize ključnih podataka.

Certificirani konzultanti za malo gospodarstvo mogu Vam pomoći u otkrivanju pogrešaka prije nego što ih napravite.


Dopunske informacije možete pronaći na slijedećim korisnim linkovima:
www.hgk.hr - Hrvatska gospodarska komora
www.hnb.hr - Hrvatska narodna banka
www.mingo.hr - Ministarstvo gospodarstva
www.mfin.hr - Ministartsvo financija
www.hbor.hr - Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Copyright 1998 - 2007 Grad Rovinj-Rovigno - Città di Rovinj-Rovigno. Sva prava pridržana. Powered by: Metronet, web development: cel ART & ARS design.